Tržište rada
Tržište rada u sezoni: koliko sezonski radnici stvarno zarađuju u Splitu?
Razgovarali smo s radnicima iz ugostiteljstva i turizma — i pogledali službene statistike koje se često ne podudaraju s iskustvima na terenu.
Svake godine, između travnja i listopada, Split se demografski transformira. Gradska populacija od oko 170.000 stanovnika naraste za deseve tisuća sezonskih radnika koji dolaze iz cijele Hrvatske i sve više iz inozemstva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u srpnju 2024. na području Splitsko-dalmatinske županije bilo je aktivno više od 28.000 sezonskih ugovora — rekordni broj u zadnjih deset godina. Ali što ti ugovori stvarno znače u eurima, i što ostaje kada sezona završi?
Prosječna bruto plaća za konobara u splitskim restoranima kretala se između 1.100 i 1.400 eura u srpnju i kolovozu, prema podacima koje smo prikupili od deset splitskih ugostiteljskih objekata. Uzimajući u obzir doprinose, neto iznos pada na otprilike 750 do 980 eura. No tu počinju skriveni troškovi: stanarina za sezonu (jer mnogi radnici dolaze izvana) iznosi i do 600 eura za podstanara, što znači da realni slobodni prihod može biti niži od minimalne plaće na nacionalnoj razini.
Svjedočanstva radnika otkrivaju još jednu dimenziju: napojnice. U dijelovima ugostiteljskog sektora napojnice čine 20 do 40 posto stvarnog prihoda konobara, ali ne ulaze ni u jednu službenu statistiku. To znači da su prosječne plaće koje objavljuje DZS statistički podcijenjene za sezonski ugostiteljski sektor — ali i da radnici nemaju zaštitu u slučaju loše sezone ili smanjenog prometa. Jesen donosi jasnu financijsku neizvjesnost: ugovor završava, stanarina pada, ali prihod nestaje gotovo odmah.
Što to govori o dugoročnoj održivosti? Ekonomisti upozoravaju da model koji se oslanja na visoku sezonsku fluktuaciju radne snage bez adekvatnih socijalnih mreža stvara strukturnu ranjivost za cijelu regiju. Mladi radnici sve češće biraju rad u inozemstvu gdje sezonski rad nudi bolje uvjete i više zaštite. Bez sustavnih promjena — povećanja izvansezonske ponude radnih mjesta, regulacije stanarina i jačeg nadzora ugovornih uvjeta — Dalmacija riskira da izgubi upravo onu radnu snagu koja njezin turizam čini konkurentnim.